Interesi, ciljevi i metode
Projekt Europäische Sprachkritik Online (ESO – „Europska jezična kritika online“) nastoji obuhvatiti i komparativno analizirati praksu evaluativnog rasuđivanja o jeziku u europskim jezicima te time postaviti temelje za razvoj jedinstvenog jezično-kritičkog teoretskog okvira.
Jezična kritika ostvaruje se i prakticira tek kroz dijalog o jeziku i njegovoj uporabi. Polazeći od pretpostavke da je jezik pokazatelj individualnih i kolektivnih stavova, ali i kulturno-specifičnog ponašanja, analiza praktične jezične kritike fokusira se na zajednička obilježja i različitosti europskih identiteta. Okosnicu projekta čini razrada europske komparativno-kulturološke perspektive.
Iako je termin Sprachkritik (jezična kritika) ukorijenjen u germanistici, kritičko rasuđivanje o jeziku ne ograničava se samo na njemački jezik. Upravo iz tog razloga u sklopu projekta istražujemo jezičnu kritiku na primjeru pet jezika – njemačkog, engleskog, francuskog, talijanskog i hrvatskog.
Rezultati istraživanja dostupni su zainteresiranoj javnosti na ovoj višejezičnoj multimodalnoj internetskoj platformi. Kroz članke na temu pojedinih jezika, ali i komparativne teme, čitatelji i čitateljice će iz suvremene i povijesne perspektive imati uvid u širok spektar prakse jezičnog rasuđivanja i jezične kritike u Europi.
Glavni cilj etabliranja discipline europske jezične kritike na nacionalnoj kao i na međunarodnoj raznini za nas podrazumijeva:
- Razvoj europske jezične kritike na osnovi jezičnih kritika pojedinih nacionalnih jezika, što bi se postiglo objedinjavanjem članaka na jednojezične, ali i komparativne jezično-kritičke teme te prezentacijom istih na našoj internetskoj platformi i u internetskom priručniku.
- Sistematično preispitivanje znanstvenih i neznanstvenih diskurza na jezično-kritičke teme svih filologija uključenih u projekt.
- Razradu međusobne povezanosti jezika i identiteta na temelju diferencirane analize jezično-kritičkih diskurza, s naglaskom na ključne jezično-kritičke termine, koncepte, protagoniste, institucije, tekstove i izvore.
- Otvoren pristup rezultatima istraživanja koji su akademskoj javnosti zainteresiranoj za jezično-kritička pitanja omogućeni na ovoj višejezičnoj multimodalnoj internetskoj platformi. Internetska platforma (na razini koja nije dostupna široj javnosti) služi i za međusobno umrežavanje (među)narodnih stručnjaka i stručnjakinja, kao i za razmjenu i distribuciju aktualnih podataka i rezultata istraživanja u okviru zajedničkog projekta (virtualni istraživački prostor). Publikacija s mogućnošću citiranja dostupna je u našem online priručniku.
- Rad projektne grupe koja objedinjuje međunarodne i domaće istraživače. Uz to u projektu sudjeluje i petnaestak znanstvenih novaka i novakinja. Intenzivna promidžba znanstvenih novaka i novakinja jedan je od sastavnih dijelova projekta.
- Produbljeno umrežavanje i suradnju istaknutih znanstvenika i znanstvenica na (zasad) europskoj razini. Ovaj aspekt rada na projektu bio je i ostat će okosnicom projekta.
Metodologija projekta može se sažeti na sljedeći način: polazeći od istraživanja u sklopu germanističke jezične kritike sastavljen je popis ključnih jezično-kritičkih pojmova. Taj popis poslužio je kao ishodišna točka i osnova za druge filologije uključene u projekt. Na temelju prvotnog popisa sabrani su relevantni jezično-kritički pojmovi i za druge jezike. Pritom je bilo važno da se spomenute liste engleskih, talijanskih, francuskih i hrvatskih ključnih pojmova ne sastavljaju direktnim prevođenjem njemačkih ključnih riječi, već da svaki zasebni popis adekvatno obuhvati jezično-kritički diskurz karatkerističan za pojedini jezik. Ključni pojam prevodio se samo u slučajevima kada određena jezična kultura nije raspolagala terminom koji je postojao u nekom od drugih jezika. Kako bi se riješio problem nepotpune podudarnosti projektna grupa ustanovila je nadređene poredbene koncepte. U međuvremenu se popis termina proširuje polazeći ne samo od njemačkog, već i od engleskog, francuskog, talijanskog i hrvatskog jezika. Na taj se način nastoje obuhvatiti različiti izrazi u različitim jezičnim kulturama kako s terminološke tako i sa sadržajne strane. Handbuch Europäische Sprachkritik Online (HESO – „Online priručnik za europsku jezičnu kritiku“) nastoji dakle opisati povijest koncepta europske jezične kritike obrađujući teme od europskog značaja i interesa.