U njemačkom

Ovdje možete naći sažetke članaka koji su objavljeni u internetskom priručniku, a bave se konceptima induktivno izvedenima iz pojedinih jezičnih kultura. Pod tim podrazumijevamo osnovne jezično-kritičke teme kao primjerice „Jezično normiranje i jezična kritika”, „Standardizacija i jezična kritikaˮ ili „Jezični purizam i jezična kritikaˮ. Pritiskom na poveznicu „Jezična kritika – europski” prelazite na stranicu s komparativnim člancima koji obrađuju ove teme iz jezično- i kulturološko-komparativne perspektive (u njemačkom, engleskom, francuskom, talijanskom i hrvatskom jeziku)


Novi članak:

Jezični purizam i jezična kritika u njemačkom jeziku

Abstract.  Jezični purizam je oblik jezične kritike koja za svoj najviši cilj ima održavanje ‘čistoće‘ vlastitog jezika. To prije svega podrazumijeva uklanjanje utjecaja stranih jezika, u prvom redu na području leksika. Osim toga, puristička nastojanja uključuju i pokušaje izgradnje standarda te razvoj „visokog“ odnosno nacionalnog jezika. Jezični purizam može biti individualan ili institucionalan. Prvi institucionalni pokušaji održavanja čistoće njemačkog jezika sežu u 17. stoljeće. Puristička težnje usmjeravale su se kroz povijest na različite aspekte jezika i jezične uporabe, no ono što je u pravilu zajedničko svim purističkim težnjama je da u društvenom kontekstu one uvijek idu ruku pod ruku s jačanjem nacionalne svijesti. Unatoč institucionalnim nastojanjima, te za razliku od purizma u drugim jezicima, njemački jezični purizam nije oblik jezične politike te kao takav nije ni državno upravljan.

Cjelovite članke koji se mogu citirati pročitajte i preuzmite ovdje.

“Jezični purizam i jezična kritika u europskoj perspektivi”


Standardizacija i jezična kritika u njemačkom jeziku

Abstract. Koncept standardizacije najčešće susrećemo u radovima iz područja povijesne i varijacijske lingvistike odnosno sociolingvistike. U germanističkoj jezičnoj kritici uloga standardizacije dosad nije pobliže objašnjena, no valja spomenuti da se aspekti standardizacije u germanistici često koriste u svrhu objašnjavanja jezično-kritičkih pitanja te kao kriteriji procjene. Članak prikazuje oblike jezičnog rasuđivanja koji se kao regulativni momenti koriste u svrhu prilagođavanja usmenih i jezičnih formi standardu. S jedne strane navode se instance (poput crkve, plemstva, građanstva, akademika, jezičnih društava, tekstova ili retoričko-stilističkih načela) koje se u procesu standardizacije često koriste kao orijentir, dok se s druge strane navode područja (poput leksika, sintakse) koja bi trebalo standardizirati. Osim povijesne perspektive, članak donosi i pregled suvremenih pitanja standardizacije koja stoje u uskom međuodnosu s jezičnom kritikom.

Cjelovite članke koji se mogu citirati pročitajte i preuzmite ovdje.

“Standardizacija i jezična kritika u europskoj perspektivi”


Jezična norma i jezična kritika (Sprachnormenkritik) u njemačkom jeziku

Abstract. Jezične norme i procesi jezičnog normiranja izravno su povezani s rasuđivanjem o jeziku i jezičnom kritikom te se kao takvi mogu lingvistički opisivati ili lingvistički/laički vrednovati. U lingvistički osnovanoj jezičnoj kritici 80-ih godina 20. stoljeća proces jezičnog normiranja promatra se i opisuje u okviru paradigme kritke jezičnih normi, no iz jezičnopovijesne perspektive, jezične norme i procesi jezičnog normiranja u intelektualnim se krugovima promišljaju i kritiziraju već i mnogo ranije. I danas se na području laičkog bavljenja lingvistikom primjećuju nastojanja da se pomoću jezične kritike utječe na jezične norme i proce- se jezičnog normiranja. S početkom novog stoljeća lingvisti si ponovno uzimaju za cilj opisati, a potom po lingvističkim kriterijima i vrednovati jezično normiranje i jezične norme. U članku se razmatra pojam kritike jezičnih normi koja se ostvaruje u kontinuumu između procjene jezičnog izražaja i ocjene istog u odnosu na jasno određenu poziciju, a obuhvaća kako lingvističku tako i laičko-lingvističku perspektivu. Jezična kritika tako ovdje podrazumijeva rasuđivanje o jezičnim normama i procesima jezičnog normiranja uz eksplicitno (opisno ili evaluativno) formuliranje ili implicitno prakticiranje kriterija.

Cjelovite članke koji se mogu citirati pročitajte i preuzmite ovdje.

“Jezična norma i jezična kritika u europskoj perspektivi”