Društveno-kritička jezična kritika

U ovom dijelu internetskog priručnika autori projekta ESO iz lingvističke i jezično-kritičke perspektive komentiraju aktualne društvene diskurse na temu jezika i jezične uporabe. Ovi javni diskursi se ponajprije bave rasuđivanjem o jeziku kao sredstvu komunikacije, reprezentacije i percepcije stvarnosti te iskazivanja moći. S druge strane ovakve rasprave pomoću jezičnih sadržaja tematiziraju društvene teme, koje i same istovremeno čini potencijalnim objektom jezično-kritičkih rasprava. U njima se osobito jasno očituje na koji način određeni tipovi jezične kulture kroz svoje stavove prema uporabi jezika i načine razmišljanja izražavaju, reproduciraju i konstruiraju određene koncepte o jeziku i društvu.


Aktualni članci:

Johannes Funk/Katharina Jacob/Luisa Larsen/Maria Mast/Verena Weiland/Kathrin Wenz

Crnački kralj ili Kralj Južnog mora? Lingvistička jezično-kritička perspektiva

1 Od društvene debate do znanstvenog promišljanja (Katharina Jacob)

Rasizam je dispozicija koja se ne može ukloniti uklanjanjem riječi. (DER TAGESSPIEGEL 01/27/2013)

Riječi uzimaju svoj danak čak i kada nisu izgovorene s lošom namjerom. (DER TAGESSPIEGEL 01/18/2013)

Riječi, čak i one loše, uvijek ovise o kontekstu u kojem su izrečene. (DER TAGESSPIEGEL 01/20/2013)

Citati ovog tipa jasno pokazuju da su rasprave na temu diskriminirajućih pojmova u dječjoj i mladenačkoj književnosti pobuđivale emocije i mnogo prije siječnja 2013. i gorljive diskusije o crnačkom kralju iz dječje knjige „Pipi Duga Čarapa”. Izrazi u dječjoj i mladenačkoj književnosti često izazivaju burne reakcije u medijima – na taj način društvo prakticira jezičnu kritiku. Neki se pritom zalažu za uklanjanje odlomaka koji sadrže diskriminirajuće riječi, dok drugi pak smatraju da bi sporne odlomke trebalo izmijeniti, a izraze kao što je crnački kralj (Negerkönig) zamijeniti prikladnijim izrazom kralj Južnog mora (Südseekönig). No postoje i oni koji se zalažu za očuvanje umjetničke slobode autora i teksta kao umjetničkog djela te predlažu dodavanje metatekstualnih komentara i objašnjenja kojima bi se djecu unaprijed nastojalo osvijestiti pri čitanju spornih djela. Društvo na taj način postavlja pitanje: trebamo li diskriminirajuće izraze u dječjoj i mladenačkoj književnosti ukloniti, zamijeniti, zadržati ili komentirati (tj. unaprijed objasniti)?

S obzirom da su komentari jezikoslovaca na ovu temu gotovo nepostojeći, naša je grupa odlučila iskoristiti ovo priliku kako bi iznijela svoje viđenje spornog pitanja – na taj način i jezikoslovna zajednica prakticira jezičnu kritiku. Mi smo stipendisti, doktorski kandidati i suradnici na projektu Europäische Sprachkritik Online (ESO) koji u okviru Europskog centra za lingvistiku (Europäisches Zentrum für Sprachwissenschaften – EZS) (http://www.ezs-online.de) istražuje jezičnu kritiku iz komparativne europske perspektive. Svatko od nas iznosi stoga ovdje svoj lingvistički jezično-kritički pogled na debatu u pitanju. Svoj doprinos zaključujemo jezično-kritičkom preporukom koja u kratkim crtama iznosi naše stajalište.

Cjelovit članak možete pročitati ovdje:

  1. J. Funk/ K. Jacob/ L. Larsen/ M. Mast/ V. Weiland/ K. Wenz – Negerkönig oder Südseekönig? Eine linguistisch-sprachkritische Stellungnahme

Kathrin Wenz

“Professoren und Professorinnen” – slučaj feminističke jezične kritike?

Posljednjih tjedana mediji izvještavaju o tome kako se na Sveučilištu u Leipzigu za rodno imenovanje kako ženskih tako i muških profesora odsada nalaže korištenje ženskog oblika „Professorin”. Isti propis uveden je i na Sveučilištu u Potsdamu (usp. članke Berliner Zeitung, Spiegel Online, 4. i 5. Lipnja 2013.). Glasnogovornica Sveučilišta u Potsdamu Birgit Mangelsdorf objašnjava kako je ova odluka prije svega donesena zbog lakše čitljivosti. S druge strane, radna skupina koja je izradila prijedlog smatra da je „nakon stoljeća korištenja jezika kojeg karakterizira patrijarhalni model razmišljanja vrijeme za uporabu naziva u ženskom rodu” (članak Tagesspiegel, 4.lipnja 2013.). Odluka je izazvala burne reakcije javnosti. Feministice su pozdravila ovaj propis smatrajući ga važnim korakom u smjeru ravnopravne jezične interakcije. Kritičari pak smatraju odluku besmislenom te su mišljenja da ona ništa ne mijenja po pitanju stvarne diskriminacije žena. Ovo je tek poslijednji u nizu primjera u okviru debate o jezičnoj ravnopravnosti i spolne jednakosti pri oslovljavanju i u nazivima profesija koja postoji još od 80-ih godina prošlog stoljeća.

Cjelovit članak možete pročitati ovdje:

K. Wenz – Professoren und Professorinnen – ein Fall für die feministische Sprachkritik_