„Jezična kritika kao društvena kritika u europskoj komparativnoj perspektivi“ (Sprachkritik als Gesellschaftskritik im europäischen Vergleich) (2012.–2017.)
Disertacije i publikacije proizašle iz doktorskog studija
Mast, Maria (2020.): Kultureme als Spiegel des Denkens.Stuttgart: J.B. Metzler (Linguistik in Empirie und Theorie/Empirical and Theoretical Linguistics 1).
Schwidlinski, Pierre (2020.): Erlebte Authentizität. Diskursive Herstellung von Authentizität zwischen Performanz und Zuschreibung. Berlin/Boston: de Gruyter (Sprache und Wissen 41).
Weiland, Verena (2020.): Sprachwissenschaftliche Zugriffe auf Diskurse Ein korpuslinguistischer Ansatz am Beispiel des Themas „Sicherheit und Überwachung“ in Frankreich. Heidelberg: Universitätsverlag Winter (Studia Romanica 220).
Felder, Ekkehard/Jacob, Katharina/Schwinn, Horst/Busse, Beatrix/Große, Sybille/
Gvozdanović, Jadranka/Lobin, Henning/Radtke, Edgar (2019.): Handbuch Europäische Sprachkritik Online (HESO). Online Handbook of Language Criticism – A European Perspective. Manuel en ligne de la Sprachkritik en Europe. Manuale Online di Sprachkritik Europea. Online priručnik za europsku jezičnu kritiku. Heidelberg University Publishing (https://heiup.uni-heidelberg.de/journals/index.php/heso/index).
Felder, Ekkehard/Jacob, Katharina/Schwinn, Horst/ Busse, Beatrix/Große,
Sybille/Gvozdanović, Jadranka/Lobin, Henning/Radtke, Edgar (2018.): Handbuch Europäische Sprachkritik Online (HESO). Online Handbook of Language Criticism – A European Perspective. Manuel en ligne de la Sprachkritik en Europe. Manuale Online di Sprachkritik Europea. Online priručnik za europsku jezičnu kritiku. Heidelberg University Publishing (http://heiup.uni-heidelberg.de/journals/index.php/heso/index).
Felder, Ekkehard/Schwinn, Horst/ Busse, Beatrix/Eichinger, Ludwig M./
Große, Sybille/Gvozdanović, Jadranka/Jacob, Katharina/Radtke, Edgar (2017.): Handbuch Europäische Sprachkritik Online (HESO). Online Handbook of Language Criticism in a European Perspective. Manuel en ligne de la critique de la langue en Europe. Online Manuale di Critica della Lingua nella Prospettiva Europea. Online priručnik za europsku jezičnu kritiku. Heidelberg University Publishing (http://heiup.uni-heidelberg.de/journals/index.php/heso/index).
Funk, Johannes (2017.): Sprachkritik und Lexikographie. Eine vergleichende Untersuchung französischer und spanischer Wörterbücher mit dem Schwerpunkt auf den Akademiewörterbüchern. Heidelberg: Universitätsverlag Winter (Studia Romanica 207).
Weiland, Verena (2017.): Ami, allié oder partenaire? – Eine linguistische Analyse wahrnehmungsleitender Ausdrücke in französischen Printmedien am Beispiel der Reaktionen auf die Ausspähaffäre der National Security Agency. U: Demeulenaere, Alex / Henke, Florian / Vatter, Christoph (Hg.): . Interfaces franco-allemandes dans la culture populaire et les médias. Dispositifs de médiation interculturels et formes de perception de l’Autre. Berlin: LIT (Populäre Kultur und Medien 8), S. 284–305.
Weiland, Verena (2017.): Analysing the French Discourse About ‘Surveillance and Data Protection’ in the Context of the NSA Scandal. Methodological Reflections and Results in Terms of Content. U: Baumann, Max-Otto / Schünemann, Wolf (Hrsg.): Privacy, Data Protection and Cybersecurity in Europe, Springer International Publishing, S. 45–59.
Doktorski studij Jezična kritika kao društvena kritika u europskoj komparativnoj perspektivi (Sprachkritik als Gesellschaftskritik im europäischen Vergleich) bio je sastavni dio projektne grupe ESO. Studij je bio financiran iz programa stipendiranja doktorskih studija savezne države Baden-Württemberg uz potporu Graduiertenakademie der Universität Heidelberg. U siječnju 2013. pet doktorskih kandidata započelo je svoje doktorske disertacije s područja jezične kritike u njemačkom, talijanskom, engleskom, francuskom i španjolskom jeziku. Radovi u prvi plan stavljaju društveno-političku perspektivu jezične kritike polazeći od evaluativnog rasuđivanja o jeziku kao indikatora specifičnog načina razmišljanja i kulturoloških osobitosti pojedinih europskih jezičnih zajednica. S jedne strane, riječ je o jezičnoj kritici u procesu etabliranja i implementacije jezičnih normi, a s druge strane o jezičnoj kritici u okvirima izgradnje i održanja autentičnosti i nacionalnog identiteta.
Uz stipendiste doktorskog programa djelatnost istraživačke grupe podupirali su i ostali doktorski kandidati. Teme disertacija ovih znanstvenih novaka također su bliske istraživačkom području jezične kritike.
Stipendisti i ostali doktorski kandidati aktivno su sudjelovali u raspravama, publikacijama i planovima projektne grupe djelujući istovremeno pod intenzivnim vodstvom nekolicine profesora. Veći susreti koristili su se za diskusiju i prezentaciju doktorskih disertacija, no razmjena informacija i ideja tekla je i putem aktualnih, često javnih, jezično-kritičkih debata. Pritom im je na raspolaganju stajao blog koji se koristio za komunikaciju, ali i za manje publikacije. Promišljanja doktoranda na temu političke korektnosti u knjigama za djecu i mlade objavljena su u časopisu za jezičnu kritiku i kulturu Aptum (2014, broj 1) pod naslovom „Negerkönig oder Südseekönig? Eine linguistischsprachkritische Stellungnahme“ („Crnački kralj ili kralj Južnog mora? Lingivistička jezično-kritička perspektiva“).
Pri organizaciji događanja i uključivanju međunarodnih stručnjaka u projekt, grupa ESO veliku važnost pridavala je istraživačkim interesima i ciljevima stipendista. U siječnju 2013. Prof. Dr. Deborah Cameron sa Sveučilista u Oxfordu otvorila je doktorski studij predavanjem pod naslovom „Verbal Hygiene after 9/11: English, Language and Britishness“, čime je izložila vlastiti koncept jezične kritike u engleskom jeziku. U svibnju 2014. u Heidelbergu se održala radionica na kojoj su domaći i međunarodni stručnjaci intenzivno raspravljali o prvenstveno europskoj perspektivi projekta te primjeni koncepta ‘Sprachkritik’ na druge jezike. Rasprava se pritom nije fokusirala samo na stavove i promišljanja istraživačke grupe ESO, već i na osobita istraživačka područja stipendista. U ljetnom semestru 2014. grupa ESO pozvala je još jednom domaće i međunarodne suradnike da održe gostujuća predavanja u sklopu niza predavanja na temu ‘Jezik i identitet’. Sudionici doktorskog studija iskoristili su uvodno predavanje ovog posjeta za prezentaciju pojedinih radova i razmjenu ciljeva cjelokupne grupe.
Portreti stipendista doktorskog studija:
Johannes Funk (stipendist, Odsjek za romanistiku; Sveučilište u Heidelbergu)
Doktorska disertacija: Funk, Johannes (2017): Sprachkritik und Lexikographie. Eine vergleichende Untersuchung französischer und spanischer Wörterbücher mit dem Schwerpunkt auf den Akademiewörterbüchern. Heidelberg: Winter Verlag (Studia Romanica 207).
Sažetak: „U ovom slučaju teško je odijeliti objektnu razinu semantike od metarazine leksikografije koja ne samo da opisuje jezične strukture nego ih i kodificira. Pri tome se kreiraju i prenose smjernice za razumijevanje, a ponekad i naglašavaju asimetrije nastale uslijed načina odabira lingvističkih struktura, njihovog rasporeda, definicija i navedenih primjera; rječnik je tako uvijek i ideološko ogledalo svoga vremena […]” (Bierbach/Ellrich 1990, S. 255).
Ne bi li rječnici, odnosno leksikografi trebali eksplicitno ukazivati na problematiku određenih riječi i struktura? Gdje se u rječniku mogu naći takve „jezično-kritičke napomene” i koju ulogu imaju „jezično-kritički sporni slučajevi” u promišljanjima leksikografa? Koje su razlike pritom zamjetne u pojedinim rječnicima, odnosno u pojedinim rječničkim izdanjima? Koje su osobitosti karakteristične za rječnike u izdanju akademija? One (Francuska akademija i Španjolska kraljevska akademija) osobiti su autoriteti u slučajevima „jezično-kritičkih rasprava”. Analizom njihovih rječnika i njihovih metoda u leksikografiji istovremeno se razmatra i status akademija kao viših regulatornih tijela u pitanjima jezika.
Životopis:
Ožujak 2013.: organizacija zimske škole Europskog centra za lingvistiku (EZS) pod nazivom „Lingvistički pristup konfliktima na europskom jezičnom prostoru. Korpus – pragmatika – kontroverze” u suradnji s doktorandima i habilitantima EZS-a
Siječanj 2013.: početak doktorskog projekta u sklopu doktorskog studija „Jezična kritika kao društvena kritika u europskoj komparativnoj perspektivi”
Listopad – prosinac 2012.: ispomoć (tutor) na Odsjeku za romanistiku Sveučilišta u Heidelbergu
Kolovoz i listopad 2012.: državni stručni ispit za njemački (sporedni predmet studija)
Srpanj 2012.: diplomski rad na temu „Forme oslovljavanja Madame i Mademoiselle iz jezično-kritičke perspektive” („The forms of address Madame and Mademoiselle from a language-critical perspective”)
Ožujak i travanj 2012.: državni stručni ispit za francuski (glavni predmet studija)
Kolovoz i listopad 2011.: državni stručni ispit za španjolski (glavni predmet studija)
2009 – 2010: studij na Sveučilištu u Poitiersu (Francuska) – stipendija Coimbra grupe
2007 – 2008: studij na Sveučilištu Lleida (Španjolska) – stipendija programa Erasmus
2004: matura (Wieland Gymnasium in Biberach / Riß)
Područja interesa: Jezična kritika, leksikografija, sociolingvistika (jezični kontakt), pragmatika (uljudnost), tvorba riječi, internetske aplikacije za obradu prirodnog jezika, Semantic Web, internetsko programiranje općenito
Luisa Larsen (stipendist, Odsjek za romanistiku; Sveučilište u Heidelbergu)
Doktorska disertacija: Insista perché parlino sempre in italiano. Jezično-politička i jezično-kritička studija talijanskog u školama (1912-1952).
Sažetak: Kao dio doprinosa opisu povijesti neknjiževnog talijanskog jezika doktorski se projekt usredotočuje na ulogu Škole i Crkve u procesu italijanizacije u prvoj polovici 20. stoljeća. U okviru dijakronijske analize konkretnih tekstovnih primjera iz obrazovne i crkvene sfere projekt istražuje ulogu ovih formativnih institucija u procesima implementacije talijanskog jezika. Pri tome se uloga Škole nastoji odijeliti od uloge Crkve. Za razliku od Crkve koja, neovisno od jezičnih kompetencija vjernika, osigurava osnovnu uporabu talijanskog u društvu, Škola, kao najznačajnija izvršna instancija jezične politike, ima normativnu funkciju. Disertacija se stoga usredotočuje na ulogu i značaj Škole. No s obzirom da obje institucije predstavljaju model pravilne jezične uporabe u društvu, analiza utjecaja Crkve sačinjava dopunski element projekta. Na taj se način nastoji stvoriti cjelovita slika procesa italijanizacije. Lingvistička analiza školskih vježbenica (korpus tekstova „Škola”) trebala bi između ostalog ukazati na jezične osobitosti karakteristične za školski diskurs. Poredbena analiza nastavnih planova, gramatika i priručnika za nastavnike trebala bi otkriti ispunjavaju li isti ideje i ciljeve jezične politike i može li se pritom možda govoriti i o razvitku jedne vrste „školskog talijanskog”. Analiza tekstova iz korpusa „Crkva” (koji se sastoji od osmrtnica i grobnih natpisa) trebala bi pokazati koji se oblik talijanskog može smatrati osnovnim.
Životopis:
Travanj 2012. – travanj 2013.: sudjelovanje u planiranju IX. LIMES-kolokvija u travnju 2013, Heidelberg
Ožujak 2013.: sudjelovanje u zimskoj školi Europskog centra za lingvistiku (EZS) pod nazivom „Lingvistički pristup konfliktima na europskom jezičnom prostoru. Korpus – pragmatika – kontroverze”
Rujan 2011.: prezentacija postera na kongresu SLI (Udruženje talijanskih lingvista), Aosta/Bard/Torino (Italija)
Lipanj 2011.: prezentacija postera povodom proslave 625. godišnjice Sveučilišta Ruprechta Karla u Heidelbergu
Travanj 2011.: istraživački posjet školskom arhivu instituta INDRE u Firenci (Italija)
Ožujak 2011.: istraživački posjet, Brescia (Italija)
Travanj 2010. – veljača 2013.: znanstveni suradnik i znanstvena ispomoć na Odsjeku za romanistiku Sveučilišta u Heidelbergu
Ožujak 2010.: početak doktorskog projekta na temu Utjecaj Škole i Crkve na procese italijanizacije od ujedinjenja Italije
Prosinac 2008. – ožujak 2009.: diplomski rad za državni stručni ispit za nastavnika u gimnaziji („Ricerche storico-linguistiche di testi d’uso in Lombardia“): jezično-povijesna analiza funkcionalnih tekstova (osmrtnica, pisama, razglednica) kao doprinos jezičnoj povijesti neknjiževnih tekstova od ujedinjenja Italije
Siječanj 2007. – srpanj 2008.: Helmholtz-Gymnasium, Heidelberg: pomoćni nastavnik: samostalno vođenje nastave španjolskog jezika
Rujan 2005. – ožujak 2006.: Facultad de Filosofía y Letras, Universidad de Extremadura, Cáceres (Španjolska): studijski boravak u inozemstvu
Kolovoz 2005.: Universitá per Stranieri, Perugia (Italija): Tečaj talijanskog jezika i kulture (stipendija Generalnog konzulata Republike Italije, Stuttgart)
Listopad 2002. – studeni 2009.: Sveučilište Ruprechta Karla u Heidelbergu: studij francuskog, talijanskog i španjolskog (državni stručni ispit)
Područja interesa: Jezična kritika, jezična politika, povijest jezika „odozdo”, standardizacija
Maria Mast (stipendist, Odsjek za germanistiku/romanistiku; Sveučilište u Heidelbergu)
Istraživački projekt: Mast, Maria (2020): Kultureme als Spiegel des Denkens.Stuttgart: J.B. Metzler (Linguistik in Empirie und Theorie/Empirical and Theoretical Linguistics 1).
Sažetak: Jezik je medij u kojem se jasno očituju osobitosti određene kulture i društva. Izvanjezična stvarnost, razmišljanja i jezik međusobno se nadopunjuju te pritom u jeziku odražavaju poglede na svijet karakteristične za pojedinu kulturu koji se istovremeno kroz (pojedinačne) jezične znakovne sisteme usmjeravaju u određene kanale.
Ova vrsta usmjerenog načina razmišljanja i jezika karakterističnog za određenu kulturu obuhvaćena je pojmom kulturem. Kulturemi su razlikovne jedinice i nosioci društvenog značenja međusobno odjeljivi kako iz interkulturalne tako i iz intrakulturalne perspektive. Kulturemi se oblikuju obostranim utjecajem kulturno-specifičnog načina razmišljanja i jezika. Zahvaljujući svojoj osobitoj perspektivi, jezični uzorci, primjerice jezično-kritički iskazi, služe kao pokazatelji razlika u percepciji i razmišljanjima određene kulture. Na primjeru diskursa o poslu i svakodnevnici nastoji se pokazati koji kulturemi međusobno graniče, kako se isti oblikuju kroz interakciju jezika i načina razmišljanja te u kojoj mjeri odražavaju određene svjetonazore.
Životopis:
2014. – 2019.: doktorskog projekta u sklopu doktorskog studija studija „Jezična kritika kao društvena kritika u europskoj komparativnoj perspektivi”
Listopad 2013.: državni stručni ispit na Odsjeku za romanistiku (španjolski)
Srpanj 2013: diplomski rad (državni stručni ispit) na temu: „Oblici jezične kritike u španjolskom: uloga Španjolske kraljevske akademije u borbi za ‘najbolji španjolski’”
Ožujak 2013.: sudjelovanje u zimskoj školi Europskog centra za lingvistiku (EZS) pod nazivom „Lingvistički pristup konfliktima na europskom jezičnom prostoru. Korpus – pragmatika – kontroverze”
Svibanj 2013.: državni stručni ispit na Odsjeku za germanistiku
Listopad 2012. – srpanj 2013.: studentska ispomoć (tutor) na Odsjeku za germanistiku Sveučilišta u Heidelbergu
Listopad 2010. – travanj 2011.: praktični semestar, pomoćnik u nastavi za strane jezike u Thonon-les-Bains i Évian-les-Bains (Francuska)
Rujan 2009. – lipanj 2010.: studij na Sveučilištu u Salamanci (Španjolska)
Rujan 2007. – listopad 2013.: studij germanistike i romanistike (španjolski) na Sveučilištu Ruprechta Karla u Heidelbergu (državni stručni ispit za nastavnika u gimnaziji)
2006.: Matura (Enztal-Gymnasium Bad Wildbad)
Pierre Schwidlinski (stipendist, Odsjek za germanistiku; Sveučilište u Heidelbergu)
Doktorska disertacija: Schwidlinski, Pierre (2020): Erlebte Authentizität. Diskursive Herstellung von Authentizität zwischen Performanz und Zuschreibung. Berlin/Boston: de Gruyter (Sprache und Wissen 41).
Sažetak: ‘Autentičnost’ kao koncept odnosi se na razna područja društvenog međudjelovanja. Ona je sveprisutna u svakodnevnom profesionalnom i medijskom kontekstu, a svoj ‘šarm’ može zahvaliti činjenici da je teško mjerljiva te dosad slabo evidentirana. Može li se nekom akteru (osobi/objektu/poduzeću/marki itd.) pripisati autentičnost ovisi o parametrima kao što su kontinuitet, konzistentnost, kongruencija i singularitet, kao i o apstraktnim konceptima poput intuicije, percepcije i doživljaja pojedinca. Cilj projekta je korpusno istraživanje jezičnih i izvanjezičnih varijabli koncepta ‘autentičnosti’. Kombiniranjem korpusnih i pragmatičkih metoda rad analizira pripisivanje (ne)autentičnosti u medijskim tekstovima i autentičnim videoisječcima. Naglasak se pritom stavlja na autentičnost doživljenu, odnosno pripisanu od strane osoba iz javnog života. Središnji (jezično-kritički) interes sačinjava pitanje u kojoj se mjeri jezični znakovi, odnosno verbalni, neverbalni i paraverbalni komunikacijski činovi mogu smatrati pokazateljima ‘autentičnosti’.
Životopis:
2014. – 2017.: doktorskog projekta u sklopu doktorskog studija studija „Jezična kritika kao društvena kritika u europskoj komparativnoj perspektivi”
Veljača – srpanj 2014.: stručna praksa u kompaniji Daimler AG u Stuttgartu (Mercedes-Benzt Classic), odjel Brand Communications
Listopad 2013.: državni stručni ispit iz evangeličke teologije
Srpanj 2013.: diplomski rad (državni stručni ispit) na temu „Theologische Aspekte in Hugo von Hofmannsthals’ Chandos-Brief“
Svibanj 2013.: Državni stručni ispit iz germanistike
Listopad 2010.: Studij političkih znanosti i ekonomije na Sveučilištu Ruprechta Karla u heidelbergu
Ožujak 2010. – srpanj 2010.: Praktični semestar u Njemačkoj školi u Portu, Portugal (Deutschen Schule zu Porto)
Listopad 2007. – studeni 2013.: Studij germanistike i evangeličke teologije na Sveučilištu Ruprechta Karla u Heidelbergu
2006.: Matura, Hölty-Gymnasium in Wunstorf
Područja interesa: Lingvistička jezična kritika, jezik i stil, pragmatika, odnos jezik – misao – svijet
Verena Weiland (doktorski kandidat, Odsjek za germanistiku/romanistiku; Sveučilište u Heidelbergu)
Istraživački projekt: Weiland, Verena (2020): Sprachwissenschaftliche Zugriffe auf Diskurse Ein korpuslinguistischer Ansatz am Beispiel des Themas „Sicherheit und Überwachung“ in Frankreich. Heidelberg: Universitätsverlag Winter (Studia Romanica 220).
Sažetak: Schiewe (1998, 25) tvrdi da bi jezična kritika trebala imati značajno mjesto među mogućnostima svakog pojedinca da promijeni svoju okolinu. Ona bi stoga trebala biti važan dio ljudskog bavljenja jezikom. Polazeći od te ideje projekt preispituje postoji li jezična kritika u francuskom jeziku, i ukoliko postoji, u kojoj mjeri je ista prisutna u francuskom jeziku. Kao prvo, činjenica je da u francuskom jeziku ne postoji ekvivalent naziva jezična kritika, no s druge strane, Francuzi su iznimno povezani sa svojim nacionalnim jezikom te se pod geslom la défense de langage na različitim razinama zalažu za njegovo očuvanje i pravilnu uporabu. Heringer tvrdi da je jezična kritika „nešto za svakoga” (Heringer 1998, 31). Ne bi li stoga bilo za očekivati da je ovaj koncept produktivan i u francuskom jeziku? Središnja tema rada usmjerava se u prvom dijelu na dijakronijsku perspektivu te tematizira određene povijesno promjenjive pojave poput purizma i bon usage tj. pravilne uporabe jezike. Drugi, sinkronijski dio rada razmatra karakteristike francuskog jezika u svakodnevnom, obrazovnom, političkom, kulturnom i medijskom kontekstu te iste zatim dovodi u vezu s takozvanim matakonceptima koji se u sklopu projekta Europäische Sprachkritik Online (ESO) koriste u komparativne svrhe s drugim jezicima.
Životopis:
2015.: stipendist Njemačke akademske zaklade
2014. – 2019.: dvojni doktorat (Cotutelle), Sveučilište u Heidelbergu / Université Paris-Est, Laboratoire Céditec (Centre d’études des discours, images, textes, écrits, communication), mentor: Pascale Delormas
2013.: znanstvena ispomoć na Odsjeku za romanistiku Sveučilišta u Heidelbergu, šef katedre Prof. Dr. Sybille Große
2008.-2014.: studij francuskog, germanistike, političkih znanosti (državni stručni ispit) na Sveučilištu u Heidelbergu i L’ENS de Lyon
Kolovoz 2008., 2009.: Au-Pair u Francuskoj (U blizini Saumura) s ciljem usavršavanja francuskog jezika
2008.: matura (Hohenstaufen-Gymnasium Bad Wimpfen)
Područja interesa: Jezična kritika, jezična politika, sociolingvistika, semiotika, pragmatika
Kathrin Wenz (doktorski kandidat, Odsjek za romanistiku; Sveučilište u Heidelbergu)
Doktorski rad: Wenz, Kathrin (2017): Bloguer sa vie. Französischen Weblogs im Spannungsfeld zwischen Individualität und Gruppenzugehörigkeit. Frankfurt am Main et al.: Peter Lang Edition (Variolingua 49).
Sažetak: Ova medijsko-lingvistička studija bavi se prije svega iscrpnim opisom komunikacije u francuskim internetskim blogovima te omogućuje uvid u uporabu jezika kao sredstva konstrukcije identiteta u virtualnom prostoru. Nadalje, rad analizira korištene tekstove i njihovu multimodalnu primjenu te razmatra oblikovanje jezika grupe i vizulanu organizaciju društvenih kontakata. Tekstove karakteriziraju pravopisne varijacije i namjernost određenog osobnog stila pisanja koji ne ovise od dobi i spola autora. Rezultati analize nastoje ukazati na potencijalne daljnje smjerove razvitka francuskog jezika, prije svega njegove pisane forme.
Životopis:
2006. – znanstveni suradnik, Tübingen School of Education (TüSE)
2014. – 2016.: DAAD-Lektorat na Sveučilištu u Poitiersu (Francuska)
2011. – 2013.: član Heidelberškog poslijediplomskog studija za humanističke i društvene znanosti (Heidelberger Graduiertenschule für Geistes- und Sozialwissenschaften HGGS)
2011. – 2014.: Doktorski studij na Odsjeku za romanistiku, Sveučilište Ruprechta Karla u Heidelbergu, stipendija Savezne države Baden-Würrtemberg, obrana travanj 2015., summa cum laude)
2010. – 2011.: znanstveni suradnik na Odsjeku za romanistiku, Sveučilište u Heidelbergu
2003. – 2009.: studij romanističke filologije na Sveučilištu Ruprechta Karla u Heidelbergu i Lyonu, Francuska (Université Jean Moulin): francuski i španjolski jezik, državni stručni ispit
Publikacije:
- Wenz, Kathrin (2018): #franchirleseuil : autour des fonctions des hashtags en ligne et hors ligne. In: Rentel, Nadine/Schröder, Tilman (Hrsg.) : Sprache und digitale Medien. Aktuelle Tendenzen kommunikativer Praktiken im Französischen. Berlin/Bern/Bruxelles/New York/Oxford/Warszawa/Wien: Peter Lang.
- Wenz, Kathrin (2017): Online Text Types. In: Bedijs, Kristina/Maaß, Christiane (Hrsg.): Manual of Romance Languages in the Media. Berlin/Boston: de Gruyter.
- Wenz, Kathrin (2017): Bloguer sa vie. Französischen Weblogs im Spannungsfeld zwischen Individualität und Gruppenzugehörigkeit. Frankfurt am Main et al.: Peter Lang Edition (Variolingua 49).
- Pietrini, Daniela/Wenz, Kathrin (Hrsg.) (2016): Dire la crise: mots, textes, discours / Dire la crisi: parole, testi, discorsi / Decir la crisis: palabras, textos, discursos, Approches linguistiques à la notion de crise / Approcci linguistici al concetto di crisi / Enfoques lingüìsticos sobre el concepto de la crisis. Frankfurt a.M.: Peter Lang.
- Wenz, Kathrin (2016): Internetphänomeme – Verknüpfungen von Schrift und Bild im virtuellen Raum. In: Baechler, Coline/Eckkrammer, Eva Martha/Müller-Lancé, Johannes/Thaler, Verena (Hrsg.): Medienlinguistik 3.0. Formen und Wirkung von Textsorten im Zeitalter des Social Web. Berlin: Frank & Timme.
- Wenz, Kathrin (2016): La conception des weblogs de bricolage et des blogs scientifiques. In: Jacob, Daniel/Gadet, Françoise (Hrsg.): Actes du XXVIIe Congrès international de linguistique et de philologie romanes (Nancy, 15-20 juillet 2013). Section 9: Rapports entre langue écrite et langue parlée. Nancy, ATILF, 201-214 [http://www.atilf.fr/cilpr2013/actes/section-9.html].
- Wenz, Kathrin (2014): Au marché des commentaires. In: Bastian, Sabine/Burkhardt, Julia/Burr, Elisabeth (Hrsg.): Langue et identité dans l’espace digital [Sprache – Kultur – Gesellschaft 15]. Frankfurt a.M.: Peter Lang, S. 71-88.
- Funk, Johannes/Jacob, Katharina/Larsen, Luisa/Mast, Maria/Weiland, Verena/Wenz, Kathrin (2014) Negerkönig oder Südseekönig? Eine linguistisch-sprachkritische Stellungnahme. Zeitschrift für Sprachkritik und Sprachkultur. 2014/01, S. 57-67.
- Wenz, Kathrin (2012): Entstehung neuer Textsorten im Internet – Überlegungen am Beispiel von Weblogs. In: Bedijs, Kristina/Heyder, Karoline Henriette (Hg.): Sprache und Personen im Web 2.0 – Linguistische Perspektiven auf YouTube, SchülerVZ & Co. Münster: LIT Verlag (Hildesheimer Beiträge zur Medienforschung 1).
Područja interesa: Jezična kritika, jezik u kompjuterskoj komunikaciji, jezik mladeži, opis suvremenog francuskog i španjolskog jezika, semiotika, morfologija, lingvistika teksta
