Ovdje možete naći sažetke članaka koji su objavljeni u internetskom priručniku, a bave se konceptima induktivno izvedenima iz pojedinih jezičnih kultura. Pod tim podrazumijevamo osnovne jezično-kritičke teme kao primjerice „Jezično normiranje i jezična kritika”, „Standardizacija i jezična kritikaˮ, „Jezični purizam i jezična kritikaˮ ili “Jezične institucije i jezična kritika”. Pritiskom na poveznicu „Jezična kritika – europski” prelazite na stranicu s komparativnim člancima koji obrađuju ove teme iz jezično- i kulturološko-komparativne perspektive (u njemačkom, engleskom, francuskom, talijanskom i hrvatskom jeziku)
Novi članak:
Jezične institucije i jezična kritika u njemačkom jeziku
Abstract. Osim Vijeća za njemački pravopis (Rat für deutsche Rechtschreibung) za njemački jezik ne postoji ni jedna druga institucija koja bi na državnoj razini pratila normiranje i standardizaciju nacionalnog jezika. Polazeći od toga, u članku se predstavljaju različite nedržavne institucije za njemački jezik. Iako su se za uzor uvijek uzimale jezične akademije susjednih zemalja, na njemačkom su se govornom području razvila prvenstveno ona jezična društva i udruženja koja su pridonosila kultivaciji jezika.
Cjelovite članke koji se mogu citirati pročitajte i preuzmite ovdje.
“Jezične institucije i jezična kritika u europskoj perspektivi”
Jezični purizam i jezična kritika u njemačkom jeziku
Abstract. Jezični purizam je oblik jezične kritike koja za svoj najviši cilj ima održavanje ‘čistoće‘ vlastitog jezika. To prije svega podrazumijeva uklanjanje utjecaja stranih jezika, u prvom redu na području leksika. Osim toga, puristička nastojanja uključuju i pokušaje izgradnje standarda te razvoj „visokog“ odnosno nacionalnog jezika. Jezični purizam može biti individualan ili institucionalan. Prvi institucionalni pokušaji održavanja čistoće njemačkog jezika sežu u 17. stoljeće. Puristička težnje usmjeravale su se kroz povijest na različite aspekte jezika i jezične uporabe, no ono što je u pravilu zajedničko svim purističkim težnjama je da u društvenom kontekstu one uvijek idu ruku pod ruku s jačanjem nacionalne svijesti. Unatoč institucionalnim nastojanjima, te za razliku od purizma u drugim jezicima, njemački jezični purizam nije oblik jezične politike te kao takav nije ni državno upravljan.
Cjelovite članke koji se mogu citirati pročitajte i preuzmite ovdje.
“Jezični purizam i jezična kritika u europskoj perspektivi”
Standardizacija i jezična kritika u njemačkom jeziku
Abstract. Koncept standardizacije najčešće susrećemo u radovima iz područja povijesne i varijacijske lingvistike odnosno sociolingvistike. U germanističkoj jezičnoj kritici uloga standardizacije dosad nije pobliže objašnjena, no valja spomenuti da se aspekti standardizacije u germanistici često koriste u svrhu objašnjavanja jezično-kritičkih pitanja te kao kriteriji procjene. Članak prikazuje oblike jezičnog rasuđivanja koji se kao regulativni momenti koriste u svrhu prilagođavanja usmenih i jezičnih formi standardu. S jedne strane navode se instance (poput crkve, plemstva, građanstva, akademika, jezičnih društava, tekstova ili retoričko-stilističkih načela) koje se u procesu standardizacije često koriste kao orijentir, dok se s druge strane navode područja (poput leksika, sintakse) koja bi trebalo standardizirati. Osim povijesne perspektive, članak donosi i pregled suvremenih pitanja standardizacije koja stoje u uskom međuodnosu s jezičnom kritikom.
Cjelovite članke koji se mogu citirati pročitajte i preuzmite ovdje.
“Standardizacija i jezična kritika u europskoj perspektivi”
Jezična norma i jezična kritika (Sprachnormenkritik) u njemačkom jeziku
Abstract. Jezične norme i procesi jezičnog normiranja izravno su povezani s rasuđivanjem o jeziku i jezičnom kritikom te se kao takvi mogu lingvistički opisivati ili lingvistički/laički vrednovati. U lingvistički osnovanoj jezičnoj kritici 80-ih godina 20. stoljeća proces jezičnog normiranja promatra se i opisuje u okviru paradigme kritke jezičnih normi, no iz jezičnopovijesne perspektive, jezične norme i procesi jezičnog normiranja u intelektualnim se krugovima promišljaju i kritiziraju već i mnogo ranije. I danas se na području laičkog bavljenja lingvistikom primjećuju nastojanja da se pomoću jezične kritike utječe na jezične norme i proce- se jezičnog normiranja. S početkom novog stoljeća lingvisti si ponovno uzimaju za cilj opisati, a potom po lingvističkim kriterijima i vrednovati jezično normiranje i jezične norme. U članku se razmatra pojam kritike jezičnih normi koja se ostvaruje u kontinuumu između procjene jezičnog izražaja i ocjene istog u odnosu na jasno određenu poziciju, a obuhvaća kako lingvističku tako i laičko-lingvističku perspektivu. Jezična kritika tako ovdje podrazumijeva rasuđivanje o jezičnim normama i procesima jezičnog normiranja uz eksplicitno (opisno ili evaluativno) formuliranje ili implicitno prakticiranje kriterija.
Cjelovite članke koji se mogu citirati pročitajte i preuzmite ovdje.